16 - 19.5 Visočica i Šugarska duliba Ispis
Autor Vedrana   

FOTKE U GALERIJI

Kao i obično,spremanje je trajalo duže nego što je trebalo. Bartol se najavio na "jedan gemišt",ali kako to ide,otišli smo u krevet poslije 2. 1. dan- Krečemo u 7, iako su najavili kišu uspjeli smo ju izbjeći. Prvi koraci prema skloništu su najteži, a pogotovo danas kada prvi put nosi (prevelik) ruksak, naravno ne teži od Slavkovog (hvala Bogu!!) Vidljivost je slaba, a magla posvuda. Stižemo na Visočicu taman na zalazak sunca,ali ni tada magla ne odustaje. 2. dan -Ni ujutro nije puno bolje,no svejedno idemo na vrh u nadi da ćemo vidjeti barem jedan dio. Nažalost nada nas je napustila nakon 30 minuta iščekivanja na vrhu Visočice,tek tu i tamo poneki oblak se pomaknuo i dopustio nam da vidimo dio Gospića. Nastavljamo prema Šugarskoj Dulibi,sunce prelazi na našu stranu i uspjevamo vidjeti prekrasni krajolik Južnog Velebita kojega sam više od mjesec dana željno iščekivala. 3. dan- U jutarnje sate krečemo prema Pasjem Kuku sa kojeg uživamo u prekrasnom pogledu na obalu i Velebit. Preko Pasjeg Klanca dolazimo na Krug,jedan od tri nalazišta velebitske degenije. Tada u daljini prvi put ugledam,svjetlo žute cvjetove koje nismo vidjeli nigdje na putu. Tek sam drugi put na Velebitu i nailazim najrjeđu biljku u Hrvatskoj i simbol Velebita. 4. dan - Razmišljam kako jedva čekam da dođem kući i ispričam doživljaje, ali zapravo bih mogla ostati još 4 dana!! Već na povratku kući pregovarali smo o idućem planinarenju na Velebit. Jedva čekam!